June 2014 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Yoruba Journal of the Yoruba Studies Association of Nigeria Vol. 7 No. 3 ISSN 1595-1324 June 2014 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY © Yoruba Studies Association of Nigeria 2014 (Egbe Onimo-Ede Yoruba, Naijiria) All rights reserved. No part of this publication may be reproduced or transmitted in any form or by any means without permission. First published June 2014 Direct all enquiries to: The Editor-in-Chief Prof. Arinpe G. Adejumo Head, Department of Linguistics and African Languages University of Ibadan Ibadan Design: Update Nigeria & BrightZity Technologie UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Akoonu (Contents) Oluyemisi Adebowale Litireso Yoruba, Oro Aabo ati Idagbasoke Orile-Ede - Pg. 1 Duro Adeleke tyiri Iwoka Iran Yoruba Wo Ninu Asayan Fiimu Agbelewo - Pg. 32 Michael A. Abiodun More on the Source of the High Tone Syllable in the Infinitive Phrase of Yoruba: Evidence from Anago in Benin Republic - Pg. 47 Arinpe Adejumo Grass-Roots Movement and Propagation of Indigenous Culture in Akinwumi Isold’s Selected Plays - Pg. 60 Akangbe Adeniyi The Photo-Dramatics of Atoka Photoplay Magazine - Pg. 88 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Adeyemi Olalere & Hamzat, S. A. Olayide A New Historicist Analysis of Power and Politics in the Works of Two Yoruba Playwrights - Pg. 130 Oladiipo Ajiboye Wunren ti Inu Apola Oruko Onibaatan Ki i Se Oro-Oruko - Pg. 168 Adeyemi Abiodun Adeyinka Afiwe Awon Owe Ti 6 Je Mo Igbeyawo Laarin Yoruba ati Igbo - Pg. 185 Abidemi Bolarinwa The Motif of Marriage Betrayal in Selected Yoruba Literary Works - Pg. 208 Arowosegbe Deborah Bamidele Woman’s Self-Perception in Selected Female-dominated Traditional Festival Songs in Ondo North Senatorial District of Orido State - Pg. 239 Adesanya Ahmed O. Objectific Codes in Nonverbal Communication in Yoruba Novels - Pg. 261 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY §angotoye William Qladele Representations o f Political Cankerworms in Nigeria in Selected Yoruba Written Plays - Pg. 288 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afiwe Awon Owe Ti 6 Je Mo igbeyawo Laarin Yoruba ati igbo Omowe Adeyemi Ablodun Adeyinka Department of Teacher Education University of Ibadan, Ibadan yemiadeyinkal 3@gmail. com Asamo Ise iwadii yii se afiwe awon owe ti 6 je mo igbeyawo laarin Yoruba ati Igbo. 6 se agbeyewo aato ati akoonu awon owe yii, 6 si salaye iha ti awujo mejeeji ko si awon isele inu igbeyawo. Owe Yoruba merindinlogun ati ti Igbo mewaa ni ise yii yewo nipa sise amulo akoole ni ile-ikawe bee ni a se atupale awon owe yii pelu ilana ifiwadiisotumo. Itupale yii fi han pe eto obi ni lati yan iru oko ti omo won yoo fe ati akoko ti igbeyawo yoo waye leyin ifikunlukun laarin ebi mejeeji. Ise iwadii yii fi awon ijora ti 6 wa ninu igbese si asa igbeyawo laarin awujo Yoruba ati Igbo; bee ni 6 toka si iyato die ti 6 wa laarin awujo mejeeji lori asa igbeyawo. O kadii re pe awujo mejeeji karamasiki asa igbeyawo gege bi owe won se fi han. Ifaara Gbogbo eya ni orile-ede agbaye ni 6 ni litireso, akosile si fi han pe litireso alohun ni 6 bi litireso apileko. Eya Yoruba je okan lara eya ti 6 gbajugbaja ni orile-ede Naijiria, won si tan ka awon orile-ede miiran ni apa Iwo-Oorun Adulawo bi lie Olominira Benin, Togo, Cote d’Ivoire ati Sierra Leone. (Johnson, 1921: xix; Fadipe, 1970; 21-25; Adetugbo, 1982; Omolewa, 1986: 53; Olowookere ati Adewole, 1998: 188; Adebiyi, 2005: 7). Ni UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Q Yorubd: Journal o f the Yoruba Studies Association o fN igeria (Vol. 7 No. 3) Q orile-ede Brazil, Cuba, Haiti, Venezuela ati Trinidad ati Tobago, eya Yoruba wa nibe lonii bi 6 tile je pe ipede esin ni eka Yoruba won ti han ju niton pe pup6 orisa ile Yoruba ti a n bo lonii naa ni won n bo (Awoniyi, 1978: 18-21). Awujo Yoruba je eyi ti 6 ni eto ti 6 si bowo fun awon asa ati ise re. Yoruba gbagbo ninu isese: pe ki a se e bi won ti n se e, ki 6 le ri bi 6 ti n ri. Won gbagbo pe bi eniyan ba ti to ipase awon asiwaju, ini eni bee ko ni sise. Won maa n pa owe pe ‘omo ki i ba ipele iya re ki 6 si aso da’. Idi niyi ti won fi ka eko ile si pupo niton owe ti 6 so pe ‘ile ni a ti n ko eso rode’. Siwaju si i, awujo Yoruba je eyi ti oju ti ka ara won mo ni aye atijo nitori pe idile kookan ni 6 ni eto isejoba re ti kaluku si kapa ile re bi 6 ti ye. Fun idi eyi, Yoruba ka iwa omoluabi si pupo. Idi abajo eyi ni ki omo 16 fi han pe ile rere ni dun ti jade wa nigba ti awon ara, ebi, ore ati ojuliimp ba ri iwa ati ise re lawiijo. Oniruuru eko ni 6 ro mo jije ompliiabi ni awujo Yoruba. (Awoniyi, 1978: 5-13; Majasan, 1989: 43). Awujo Igbo fere fi ara pe ti Yoruba gege bi Green (1964), Okeke (1982), Nwala (1985) ati Omolewa (1986) se so. Okan lara eya meta ti 6 tobi jii ni ile Naijiria ni eya igbo. Orirun ede ti a n pe ni “Kwa” ni oun ati ede Yoruba ti san jade wa. Oruko eya yii naa ni won n pe ede re bee ni 6 je ede olohiin gege bi ede Yoruba (Nwala, 1985: 15). ipinle meje ni won ti n so ede Igbo ni ile Naijiria lonii (Ezikeojiaku, Anosike, ati Jimbo 1999: 35-42). Awon ipinle yii ni Abia, Anambra, Delta, Ebonyi, 186 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY □ Afnve A wpn dwe Ti 6 Jp Mp Igbeyawo Laarin Yoriiba ati Igbo D Enugu, Imo ati Rivers. Oniruuru akosile ni 6 wa lati fi idi re mule pe ni ipinle kopkan ti a daruko yii, eka-ede igbo ti won n so yato si ara won sugbon ipinle Abia ni eka-ede igbo po si ju. Owp ti 6 ga ni awon igbo fi mu asa won, bee si ni won fi owp nla fun un ti 6 fi je pe ti won ba n se ayeye kan gege bi alaye Nwala (1985: 19), bi eniyan ba beere idi ti won fi n se bee, esi ti won yoo fun onitohun ni, “Anyi neme omenala” eyi ti 6 tumo si “A n se e gege bi isedale ni”. Bi okunrin kan ba fe fe omobinrin won ti won si ti je “h6o” fun un, won yoo da a lohun pe ‘mee omenala’; eyi ti 6 tumo si ‘lo se ohun ti a§a wi”. Laise ani-ani, akosile nipa eya Yoruba ati igbo fi han pe asa won jo ara, bee ni akosile fi han pe awon owe ti 6 je mo igbeyawo laarin won fi ara pe ara won. 6 yp ki a se agbeyewo lati tubo ni imo kikun nipa awon ohun ti 6 so Naijiria papo ati eredi re ti irufe igbeyawo bee fi n gbile si i bi owara ojo ni awujo wa. Bi 6 tile je pe Sheba (2005: 9) ti toka re pe ajpsepo wa daadaa laarin eya Yoruba ati eya apa Ariwa ju ti awon igbo lo, akiyesi fi han pe eto iselu ati esin ni 6 mu ajpsepo mule ni aarin wpn. Bi a ba fe soro nipa ajpsepo nipa ti igbeyawo, aarin Yoruba ati eya igbo ni 6 ti fi pse mule ju. Niton igbese ti 6 wa ninu asa igbeyawo laarin eya Yoruba ati igbo ti owe wpn fi han ninu i§p yii, 6 rorun fun &ya mejeeji lati fe ara wpn. Ohun miiran ti a ro pe 6 fa ajpsepo nipa igbeyawo laarin eya Yoruba ati igbo ni pe i?esi, ibagbepo ati esin ibile wpn fi ara jo ara wpn ju ti eya Hausa lp. Bi a ba tun 187 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY □ Yoritbd: Journal o f the Yorubd Studies Association o f Nigeria (I'ol. 7 No. 3) 0 wo oro esin, esin omoleyin Jesu gbile laarin eya Yoruba ati igbo ju ti eya Hausa lo. Afigbo (1981: 5-7) so pe lati ara eya Juu ni eya Igbo ti s&, bee ni ise Adekeye (2001: 31-44) nipa afijo owe ati asa Yoruba ati Juu fi han pe eya Yoruba ati Igbo ni awon ohun ti 6 so won po ju ti eya Hausa lo. Tiori Amulo Akiyesi fi han pe ki ise ona alawomo litireso kan to le ye eniyan yekeyeke ki awon lameeto si le se idajo ododo lori re, a ni lati se amulo tiori litireso ti a ba woye pe 6 dara fun iru atupale irufe litireso bee. Tiori litireso ti a woye pe yoo ran ise yii lowo ni tiori ifiwadii-sotumo (Hermeneutics). Gege bi Riccoeur (1991:25) ti so, lati inu tiori ifoju-inu-wo-emi-ara-nnkan (Phenomenology) ni tiori iflwadii-sgtumo ti jade. Koko ohun ti tiori ifoju-inu-wo-emi-ara-nnkan n so ni pe ohun gbogbo ti 6 wa laye ko da wa laini nnkan se pelu eniyan. Edmund Husserl ti 6 je onimo ati alarojinle ni 6 da tiori yii sile ni 1964. Alaye Husserl ni pe nigba ti a ba fi oju inu wo nnkan ni 6 le mu ki asepo wa laarin ero okan wa ati ohun ti a n wo ati pe ohunkohun ti ko ba si ninu iriri wa ti a ko si le fi oju inu wo, ko ye ki a fi aaye gba a ninu okan wa. Klein, Blomberg ati Hubbard (1993: 4) se alaye pe lati inu ede Giriki ni “hermeneutics” ti 6 je oro-ise, ti 6 si tumo si “lati se alaye, se ogbufo tabi tumo” ti oro-oruko re si je “hermeneia” ti 6 tumo si fifun nitumo tabi titumo ede ti jade. 188 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afnve A won Owe Ti 6 Je Mo Igbeyawd Laarin Yoruba ati Igbo D Tiori yii ni se pelu itumo nipa agbekale ofm gege bi imp sayensi niton naa Ramm (1970: 2) pe e ni “science of interpretation” eyi ti i se fifun nitump ni liana sayensi bee ni 6 gba pe 6 ni se pelu eko nipa eda nitori amulo awon ofin ti 6 ro mo on; ki i se ohun ti 6 lo taara. Ohun ti tiori ifiwadii-sotumo n doju ko ni lati toka si ona ti awon iyato ti 6 wa laarin ero onkowe ati onkawe yoo se dinku bi a ko ba le mu won kuro. Ni ero ti Magaji (1996), tiori yii ni se pelu wiwa itumo ode oni ti 6 je itewogba si awujo awon ay oka atijo. Tiori ifiwadii-sotumo gba pe itumo inu litireso kan ko si loju kan ati pe ise onkawe ni lati sa won jo, ki koko oro inu litireso bee le yo sita. Niwon igba ti 6 je pe ise onkawe kookan ni lati se atojo afayo itumo ti ise lameeto kan ni, itumo ko le saima yato lati odo onkawe kan si ekeji sugbon iyato naa ko le po lo titi. Tiori yii wulo fun koko ise yii nitori pe 6 fun onkawe ni anfaani lati se idajo lori ise litireso kan tabi omiran laikobi ara si itumo to ba wa lokan onkowe. Ete tiori yii ni pe bi onkawe ba mu iriri, ero ati imp re 16 lati tumo ise kan, itumo iru onkawe bee ko le yato pupo si eyi to wa lokan onkowe gan-an bi 6 ti je pe inu awujo kan naa ni won ti wa. Tiori yii tun so pe itumo ise kan ko se e ri loju kan soso bee gege ni awon itumo inu awon owe ri, afi bi a ba wadii isele inu won ni a to le ri itumo ti 6 moyanlori fun won. 189 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY D Yoriibii: Journal o f the Yoruba Studies Association o f Nigeria (Wot. 7 No. 3) ^ Ise tf 6 wa nilc lori Owe Koko kan pataki lara litireso alohiin Yoriiba ati Igbo ni owe je. Atpwpdpwo ni niton pe lati iran kan si ikeji ni 6 ti maa n tan kale. Oriki ti Doyle (2001: 58) fun owe ba alaye yii mu nitori 6 ni: A proverb is a brief, pithy expression, often (though not always) metaphorical, that occurs in oral tradition. (Owe je iso kukuru ti 6 ko ni lekoo, ni opo igba (ki i se gbogbo igba), 6 je afiwd elelo6, ti 6 n jp yo ninu pro ijinle abalaye). Bi 6 tile je pe oniruuru ise ni 6 ti wa lori owe ti ise akada lori re si n te siwaju, sibe, 6 ye ki a wo ohun ti owe je gan-an, ki a le mo bi 6 se se pataki to laarin eya Yoruba ati igbo ninu asa igbeyawo won. Ero kan naa ni Bamgbose (1968: 75); Mieder (1989) ati Yusuf (1996: 14) ni nipa ohun ti owe je, Bamgbose so pe: Yoruba proverbs, like any other aphoristic sayings tend to be short and pithy. (Owe Yoriiba, gege bi awon pro ogbon miiran, je pro soki ti 6 ni eko ninu). Nigba ti Mieder (1989) so pe: Proverbs are short, witty, traditional statements of experience which are used to further a social end. 190 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afiwe Awpn Owe Ti 6 J( Mq Igbeyawd Laarin Yoruba ati Igbo D (Owe je gbolohun atenudenu kukuru ti 6 kun fun ogbon eyi ti a n 16 lati ba awujo kegbe). Yusuf (1996: 4) ki owe bayii: ... a short, repeated, witty statement or set o f statements o f wisdom, truth and experience which is used to further a social end. (... gbolohun kukuru, asolera ti 6 kun fun ogbon, otito ati iriri eyi ti a n 16 lati ba awujo kegbe). Oriki owe ti awon onimo meta yii mu wa fi han pe gbolohun soki ni owe; 6 si kun fun ogbon. Idi niyi ti Agbaje (2002) fi se agbeyewo bi Yoruba se n fi owe yanju aawo ni awujo won niton pe owe kun fun pro ogbon ati otito bee ni 6 n fi isele awujo han. Ninu ise Sheba (2006: 3), owe je: Akojopo iriri ati ironu eda eniyan. 6 je mp ogbon, 6 si kun fun opp eko ti a le mu 16 lati ko ni lekoo fun idagbasoke opplp. Kariaye ni, 6 je pro ogbon, pro agba, pro imoran ati pro ikilo. Oriki ti Sheba (2006) fun owe yii ni a le wo bi eyi ti 6 ko ogo gbogbo ohun ti a ti n ye wo gege bi ohun bi awon agba pje pe ni owe ja. Agbalogbabo ohun ti owe je ni Finnegan (1970: 395) se pe owe ni pro soki ti 6 jinle ti 6 si je pe inu re ni ife Yoruba fun ilo-ede ayaworan, afiwe eleloo, ego, afiwe taara ati akanlo-ede miiran ti maa n je yo ju (Osoba, 2005: 274). 191 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY IPI Yorubti: Journal o f the Yoruba Studies Association of Nigeria (Vol. 7 No. 3) O Owe je ipohun ti koko ati akanlo-ede re je jade lati inu asa ati ise eda awujo 6 si n fi imp ati ogbon awujo naa han (Ogunjinmi ati Na’Allah, 1991: 65; Balogun, 2005: 5). Owe n fi bi iriri ati oye eniyan ti mo han eyi si ni 6 mu ki awon Yoruba ati igbo fi owe si ipo ti 6 ga. Olatunji (1984: 170) jerii si eyi nigba ti 6 ni: ... because the proverbs are considered to be traditional and originated from the observation of natural phenomena and human relations, old people are regarded as the repository of proverbs. (... niton pe owe je pro ijinle abalaye ti 6 si se lati ipase akiyesi isele ayebaye ati ibagbepo eniyan, awon agba ni a gba gege bi ile-isura owe). Owe lawujo Yoruba je akosile itan isedale Yoruba gege bi Adeleke (2009) ti se agbeyewo re. 6 se akojopo awon owe onitan iwase, owe ti 6 je mo ogun, ati eyi ti 6 je mo ajosepp pelu awon eya miiran. Owe laarin eya Igbo ni Ogbalu (1974: 140) se alaye pe 6 kun fun akiyesi, imp ati ogbon awon baba nla won ti ko mp-on- ko, mp-on-ka sugbon ti won gbe ohun ti won 6 ba ko sile yii kale ni gbolohim soki ti won le maa ranti ki won si le maa fi le irandiran won lowp. 6 te siwaju pe: A good understanding of Igbo proverbs would automatically lead one to an understanding of 192 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Aftwe AwQtt dwe Ti 6 J? Mq Jgbeyawo Laarin Yoruba ati Igbo the Ibo man, his philosophy of life, tradition, culture and mode of living because it is in them that the accumulated knowledge, wisdom, religious belief and experience o f the Ibo man throughout history. (dye ti 6 jinle nipa owe igbo laise ani-ani, yob mu ki eniyan ni dye nipa omo Ibo, ero re nipa aye, isenbaye, isese ati bi a ti n gbe nitori ninu won ni akojo imp, ogbbn, igbagbo, esin ati iriri omo Igbo lati irandiran wa). Bi a ba wo oniruuru oriki ati alaye ti a se lori dwe, a o ri i pe lati igba iwase, ti eya kookan ti wa ni dwe won ti wa. Bakan naa, nitori pe isele awujo ni dwe da le lori ti o si kun fun edoki ede, a le so wi pe lati igba ti awon iran yii ti wa naa ni dwe won ti wa. Bi o tile je pe ko si akosile lori igba ti litireso alohiin bere ni ile adulawo, a le salaye pe nigba ti owo eru duro, ti eko iwe si bere ni litireso adulawo ti di kiko sile (Oginni, 1981: 41). Orisii Owe Yoruba ati Igbo Kb si ohun ti Yoruba ati igbo ki i lo dwe fun nitori pe isele awujo ni o bi awon dwe won. Fun idi eyi, kb si igba ti Yoruba kb le lo dwe ninu pro won bee naa si ni eya Igbo siigbon ohun ti o se pataki ju ni ki dwe ba isele mu. A le so pe ibayemu dwe yii ni 6 mu ki Yankah (2000) so pe: A study o f the dynamics of proverb use would 1 involve the documentation of situational contexts, the specific words of interactants, as 193 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY B Yoritba: Journal o f the Yoruba Studies Association ofN igeria (Vol. 7 No. 3) Q well as a station of the verbal context in which the proverbs was uttered, the speaker’s words preceding and following the proverb. Agbeyewo awon koko ilo owe nild akosile isele awon pro pato ti awon olujiroro so ati itokasi oro ti won so saaju ati leyin owe. Odiwon ti Delano (1966) 16 lati pin owe Yoruba si isori ni ilo won. 6 ni a ni owe imoran, owe alaye, owe ibawi ati bee be? lo, sugbon odiwon yii ko kogo ja nitori pe a le ba orisii owe kan labe odiwon meji tabi ju bee lo. A lero pe akoonu owe kookan yoo mu ki 6 rorun lati toka orisii owe ti 6 je. Owe ti 6 je mo eniyan po lo jara. 6 le da lori pkan-6-jpkan asa ile wa bi igbeyawo, ikomojade, ifinijoye, isinku, isile ati bee bee lo. Apepre ni owe Igbo yii: Anwu gba nwa nkita, o tuba okporoko ijiji egwu. Yoruba: Bi pmode ba de ibi ?ru, erii a ba a. Yato si owe ti 6 jp mo eniyan eyi ti iwadii yii da le lori, owe tun wa lori pranko, pyp, eja, kokoro ati oniruuru ohun miiran ti ko lemii ti Olodumare da, siigbon ohun ti 6 jp ise yii logun ni agbeypwo awon owe ti 6 jp mo igbeyawo laarin Yoruba ati Igbo. Asa igbeyawo Asa pataki ni asa igbeyawo laarin awon eya Naijiria. Ninu ebi dandan ni ki okunrin ni iyawo ki obinrin si lo si ile pko. Bi 6 tile 194 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Q Afiwe Awpn Owe Ti 6 Je Mq Igbeyawo Laarin Yoruba ati Igbo je wi pe orisiirisii ona ni eto igbeyawo n gba waye ni ode oni niton olaju ti 6 de, eyi ti 6 tun so pp mo esin, eto iselu ati eto eko; 6 ni ona ti awon agba ile Yoruba ati Igbo n gba se eto yii ni aye atijo. Eto lgbeyawo ni aye atijo ki i ni owo awon odokunrin ati pdobinrin ti yoo fe ara won ninu. Ojuse obi ni lati ibere titi de opin bee si ni ki i si ariyanjiyan ninu re. Adebowale (1999: 14) toka si i pe awujo Yoruba aye atijo ko ka a kun ojuse obinrin lati yan okunrin ti 6 wu u bee ni ni awujo Igbo, awon obi ni 6 n fe aya fun awon odokunrin won ni aye atijo. Owe Lori lgbeyawo Eya Yoruba ati igbo ko fi owo yepere mu pro igbeyawo; niton naa, awon obi oko iyawo maa n se ipalemo ti 6 munadoko fun eto yii, paapaa lori ohun ti won yoo je ti won yoo si mu leyin igbeyawo. Won a maa powe pe ‘atigbeyawo 6 to ejo, owo obe 16 soro;’ laarin awon Yoruba bee ni lawujo Igbo, pro igbeyawo ki i se ohun ti eniyan n se fun igba die ti 6 si n yera fun; irinajo titi di ojp iku ni nitori naa, won n pa owe pe: (i) Ije nwanyi bu ije mmiri obughi ije n ku Yoruba: Omi aye ni pro igbeyawo, ki i se pro oorun ti 6 n joni. Siwaju si i, awujo Yoruba ati Igbo ka eto igbeyawo si to bee ti 6 fi je pe gbogbo ise ti awon obinrin ile ati aburo oko le maa je fun un tele nigba ti ko ti i balaga ni wpn yoo maa fa seyin lati je tabi ki won maa dogbon soro si i pe ki oun naa lo 195 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Q Yoritbti: Journal o f the Yorubci Studies Association o f Nigeria (Vol. 7 No. 3) O gbe iyawo. Awon owe wonyi ni 6 n fi bi asa igbeyawo se se pataki lawujo Yoruba ati igbo han. Owe Yoruba ati igbo lori Omo ti 6 ti Balaga Nigba ti pdpmokunrin ba ti dagba lati maa pa ase ati lati maa se akoso ile sugbon ti ko ti i ni obinrin loode, oniruuru asamo pro ni awon ara ile yoo maa pa fun un, boya 6 le ronu lati binu lo gbe iyawo. Gege bi apeere, awon Yoruba a ni: (1) Ogongo bi agba, a to baale ma ni iyawo tabi ki won tile maa bu irufe okunrin bee pe: (2) A waye ma gbeyawo, kenkekenke atari bi eru fila. Ni aarin obinrin, okan lara owe Yoruba ti 6 fi han pc 6 ti balaga ni: (3) Obinrin pa kokoyan, inu re n dun, arun ti ko gboogun ti yoo le e kuro nile baba re niyen. nigba ti eyi ba si ri bee, okan lara oruko inagije ti awon obinrin ile maa n fun iru won ni ‘iyawo’ niton naa nigba ti Yoruba ba pa owe pe: (4) A dagba ma kuro niyawo, ojoojumo ni rele oko won n so fun irufe obinrin bee pe 6 ti ye ki 6 kuro ni ile baba re. Ni awujo Igbo, won a maa pa owe lati so fun okunrin pe o ti to ni oluranlpwo nile pe: (ii) Igbo: Okokporo jejulu, ntu ututu na-echee ya. Yoruba: Bi apon ba lo oko ti 6 lo odo, ile ile re ti duro de e lati gba. 196 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY D Afiw e A won Owe Ti 6 Je M q Igbeyawo Laarin Yoruba all Igbo o bi 6 ba si je obinrin ni, awon igbo maa n pa owe pe: (iii) Igbo: Nwanyi tofee onye muru a juo n ’aluya. Yoruba: Bi obinrin ba koja ‘ta ni baba re?’ won a beere ‘ta ni oko re?’ Owe Yoruba ati igbo lori Ana ati Idana Obi ati ebi oko ati iyawo ni ana lodo ara won. Ni awujo Yoruba ati Igbo, owo ti 6 ga ju lo ni won fun ana. Won fi ana we ekun ti ko se e gbe ina wo loju bee ni won gbagbo pe omo ti 6 kere ju ninu ile ti a ti fe iyawo gbodo gba owo ti 6 to si agbalagba nitori naa ni won se n pa owe pe: (5) A ki i ri kekere ana Bakan naa, awon ohun elo kan wa ti ebi oko gbodo pese nigba ti won ba fe lo toro omo ati nigba ti won ba fe se idana nitori naa, ki i se pro pe sanmoni n 16 tin-in-rin nitori naa, won 6 gba wa bi a se ri”. Yoruba n pa owe pe: (6) idobale 6 ra keke, ekun sisun 6 dele ana lati fihan pe ki i se pro ebe tabi ekun ni a fi n toro omo bi ko se ki ebi oko mu ohun elo idana ti 6 ye wa fun itoro omo. Ni awujo Igbo, won mu pro idana ni okunkundun. Ni ile Igbo, bi 6 tile je pe owo ati nnkan idana wa ti ebi oko gbodo san fun ebi iyawo, won gbagbo pe asan-an-san-tan ni nigba ti omo won ba si wa ni oodp okunrin kan. Won maa n pa owe pe: (iv) Igbo: Anaghi akwucha aku nwanyi akwucha 197 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY □ yoritbcl: Journal o f the Yoriibd Studies Association o f Nigeria (Vol. 7 No. 3) 0 Yoruba: A ki i san owo idana tan Ipo iyi, owo ati ola yii ni ana wa lawujo Yoruba ati igbo, awon Yoruba si gbagbo pe: (7) Aya buruku dun un fe, anakana ni ko se e ni. lati H han pe bi iyawo ko ba dara sugbon ti awon ana je oniwa rere, eyi ni oko ati awon ebi re yoo maa wo mo on lara ti won ko fi ni le e jade nile oko. Owe Yoruba ati igbo lori Ipo Ebi ninu Igbeyawo Eto igbeyawo ni awujo Yoruba ati Igbo ki i se ti baba ati iya nikan bi ko se ojuse gbogbo ebi. Ebi eni se pataki ju ore lo ni awujo Yoruba idi si niyi ti won fi maa n pa owe pe: (8) Eni mi 6 seni, eniyan mi 6 seniyan, a ko le fi we alarooo lasan. bee ni won tun maa n pa owe pe: (9) Ore kitikiti, iyekan katakata, bi ore kitikiti ba ku, iyekan katakata ni yoo gbe e sin eyi ti 6 fi han pe a ko le fi owo ro ebi seyin ni awujo Yoruba. Ni awujo Igbo, pro ebi je ohun ti 6 jinle ninu eto igbeyawo niton pe ni idi iya ati idi baba iyawo ni ebi oko ti toro omo bee niton naa, ifowpsowopo wa laarin won. Won gbagbo ninu ibagbepo alaafia niton naa ni won se n pa owe pe: (v) Igbo: Iro ezi na-aku okpu aja. Yoruba: Ota ninu ebi n so ile dahoro ni. 198 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Aftwe Awqh Owe Ti 6 J? Mo Igbeyawd Laarin Yoruba ati Igbo o won tun maa n pa owe pe: (vi) Igbo: Onuru nbe nwanne agbala oso Yoruba: Eni gbo igbe arakunrin re ko gbodo sa. Owe lori Orogun/Ikobinrinjo Awujo Yoruba fi aye gba ki okunrin fe ju iyawo kan lo, bi 6 ba ti le gbe bukata ti 6 ro mo on. Yoruba fi ldi eyi mule ninu owe: (10) Obinrin ti ko ni orogun ko mo arun ti 6 n se oun bi 6 tile je pe: (11) ‘Orisa je n pe meji’ obinrin ko de inu sibe won gbagbo pe: (12) Bi obinrin 6 ba ni orogun, obe oko ki i dun Nitori nigba ti obinrin ba pe meji loode oko, ifigagbaga maa n wa lati fi obe didun fa oju oko mora, idi niyi ti won tun fi maa n pa owe pe: (13) B i obinrin 6 ba j owu, obe ki i dun. Ewe, ni awujo igbo, igbagbo wa pe ki okunrin ma ba a se sina, 6 ni anfaani lati fe iye iyawo ti 6 ba wu u bee ni ko ni maa jowu okunrin elegbe re. Owe Igbo ti 6 ba eyi lo ni: (vii) Igbd: Inwere, mu enwere, asiri alawa azu Yoruba: Bi iwo ba ni, ti emi naa ni, oro owu yoo kuro. 199 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY □ YorCtbd: Journal of the Yoriiba Studies Association of Nigeria (Vol. 7 No. 3) O Owe Lori Isekuse/Ale Yiyan Ni awujo Yoruba, iwa buruku ni ki okunrin tabi abileko maa se isekuse nitori igbagbo pe okunrin ti 6 n yan iyawo okunrin elegbe re lale ko ro rere si i. Yoruba a maa pa owe pe: (14) A-ba-ni-lobinrin sun ko foju ire wo ni. Bee ni Yoriiba gbagbo pe obinrin ni oju aanu bee ni won ki i pe ju owo sile fun okunrin nigba ti ebe ba po nitori naa ni won se n powe pe: (15) ‘Ko je n gbadim’ ni obinrin n gba ore fun. bi 6 tile je pe eyi ko yato si ale yiyan. Yoruba n powe pe: (16) Bi obinrin yoo ba dogbon yan ale, a ni ‘oju nil roju saanu’ ti mobinrin gba funni leekan. Igbagbo awujo Yoriiba ni pe obinrin ti 6 so gbolohim yii jade ni ti inu re se tele ni 6 mu ki 6 so ohun ti 6 se mo oju aanu. Awujo Igbo naa ko oju ti 6 koro si pro isekuse tabi ale yiyan. Won gbagbo pe obinrin ti 6 ba n yan ale yoo maa si kiri bi emi ni nitori naa ko le roju-raye dana fun oko re. Won n pa owe pe: (yiii) Igbo: Nwanyi mgbhagha mgbhagha ulo ya anaghi atu oku Yoriiba: Obinrin ti 6 n paaro oko nigba gbogbo ko le ni ile ti 6 n seefin. Aisan orisiirisii ni 6 maa n je ayorisi isekuse bee nigba ti aisan ba de, awon okunrin ti 6 n sowo sina pelu obinrin 6 ni 200 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afiwe Awpn Owe Ti 6 J? Mo Igbeyawo Laarin Yoruba ati Igbo yoju niton pe iwa abuku ti awujo lodi si ni won se. Owe Igbo ti 6 fi idi eyi mule ni 6 wi pe: (ix) Igbo: Ogori ri ama, ya ariamara di ya, ma ahu di mma ndi enyi akporo Yoruba: Nigba ti oniwakuwa obinrin ba saisan, awon ololufe yoo pa a ti fun oko re. Ju gbogbo re lo, awujo Igbo gbagbo pe esan n bo wa ke lori okunrin ati obinrin ti 6 n se isekuse nigba ti 6 ba ya. Won n pa owe: (x) Igbd: Mkpokiri ga-abia ugwo odu ya. Yoruba: Bo pe, bo ya, alaisododo yoo gba esan re. Afiwe Owe ti 6 je mo Igbeyawo laarin Yoruba ati Igbo Bi a ba wo awon owe ti 6 je mo igbeyawo laarin eya Yoruba ati Igbo, a ko ni sairi awon ijora ati iyato aarin won. Awon ijora ati iyato yii ni a 6 se afiwe won. Ohun akoko ti a le ri bi ijora ninu asa igbeyawo laarin eya mejeeji yii ni pe igbeyawo je ohun pataki ti obi n se fun omo ti 6 ti balaga. Ohun miiran ni pe pipa ara eni mo titi di ojo igbeyawo je ohun ti eya mejeeji mu ni okunkundun. Ohun miiran ti 6 jora ninu eto igbeyawo laarin eya Yoruba ati Igbo ni oro orogun. Awujo mejeeji ni 6 tewo gba ikobinrinjo nitori ki okunrin le ma wo ita. Bi eyi ba si ri bee, asa orogun nini n fa 201 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY ITI Yoritbii: Journal o f the Yoruba Studies Association o f Nigeria (Vol. 7 No. 3) Q owu jije eyi ti 6 n mu aawp wa ninu ile bee ni 6 mu ppplopp ewu miiran lowo. Awon owe lori ikobinrinjo n fi han pe asa yii ki i se ohun ti 6 dun mo obinrin ninu. Ijora miiran ti a ri ninu owe ti 6 je mo igbeyawo ni awujo Yoruba ati igbo ni ale yiyan. Bi ise yii tile gbile bi owara djo, ki i se ohun itewogba ni awujo mejeeji, ohun ikoko ni. Awon owe ti 6 je mo ale yiyan yii n fi isekuse han laarin oko ati aya ati pe gege bi awujo ti fun okunrin ni aaye lati ko obinrin jo, atokunrin, atobinrin ni 6 n yan ale. Ley in ti a ti wo awon ijora die laarin awon owe ti o je mo igeyawo, a 6 wo awon iyato aarin won naa. Iyato akoko ni pe oju ptopto ni won fi wo pro orogun. Ni awujo Igbo, ki i si ikunsinu lori pe oko fe iyawo le obinrin laarin won niwon bi iru oko bee ba ti n fi owo ounje sile sugbon ni awujo Yoruba, awon orogun maa n fi iga gba iga lati toju oko won ju ara won lo niton ki 6 le feran won. Iyato miiran ti 6 wa ninu owe ti 6 je mo igbeyawo ni awujo Yoruba ati Igbo ni pe eewo ni ki oko lo si ikoko obe iyawo re ni awujo Igbo. Bi ebi ba pa oko wole ti iyawo re ko si si nile, yoo lo ra ounje je ni sugbon ni awujo Yoruba, oko le ran iyawo re lowo lati bu obe, bi 6 tile je pe ojuse iyawo ni lati bu obe fun oko. Agbalogbabo Owe ti 6 jp mo igbeyawo laarin eya Yoruba ati Igbo ti a gbe yewo yii fi han pe ilana igbeyawo laarin awon eya naa jora bi 6 202 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afiwe Awpn dwe Ti 6 J? Mq Igbeyawo Laarin Yoruba ati Igbo tile je pe iyato die wa ninu iye igba ti won n se ibewd si odd ana ati ohun ti ebi oko n mu dani. Awon owe yii toka si ipo pataki ti eya mejeeji to asa igbeyawo si laarin won pe ki i se ohun ti eniyan le fi owo yepere mu niton pe ile ti 6 toro ni i se atokiin alaafia ati itesiwaju ilu. Iwe Itokasi Adebiyi, A. (2005). Iran Yoruba. Abeokuta: Educational Materials Industries o.i. 1-7. Adebowale, O. (1999). “ifoju Tiori Isegbefabo wo Ipo Obinrin ninu Eto Igbeyawo: Ayewo Itan Aroso Yoruba”. Ninu Yoriiba: Jona Egbe Ommo-Ede Yoruba 1 (1) o.i. 9-18. Adekeye, J.B. (2001). “Similarities in the Proverb and Some other Aspects of the Cultures of the Jews” Ninu Yoriiba: Jona Egbe Ommo-Ede Yoriiba 4(1) o.i. 31-44. Adeleke, D.A. (2009). “Yoriiba Proverbs as Historical Records”. Ninu Proverbium 26. o.i. 19-48. Adetugbo, A. (1982). “Towards a Yoruba Dialectology”. Ninu Afolayan, Adebisi (olotuu) Yoriiba Language and Literature. Ibadan: University Press Ltd. Afigbo, A.E. (1981). Ropes of Sand: Studies in Igbo History and Culture. Ibadan: University Press Limited. Agbaje, J.B. (2002). “Proverbs: A Strategy for Resolving Conflict in Yoruba Society” Ninu Journal of African Cultural Studies. 15(2) o.i. 237-243. 203 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Q Yoriibd: Journal of the Yoruba Studies Association of Nigeria (Vol. 7 No. 3) O Awoniyi, T.A. (1978). Yoruba Language in Education. Ibadan: Oxford University Press. Balogun, O.A. (2005). “The Scientific Foundation of Traditional Yoruba Proverbs”. A paper presented at Yoruba Studies Association of Nigeria Conference held at Adeyemi College of Education, Ondo between 5th and 8th October. Bamgbose, A. (1968). “The Form of Yoruba Proverbs” mnu Odu: University of Ife Journal of African Studies 4(2) o.i. 74-86. Delano, I.O. (1966). Owe Lesin Ord. Ibadan: Oxford University Press. Doyle, C.C. (2001). “Observations on the Diachronic Study of Proverbs” Ninu Proverbium Yearbook of International Proverb Scholarship 18: The University of Vermont, o.i. 57-75. Ezikeojiaku, Ikelconwu, C., Anosike Ubani, Jimbo Ugoji (1999). Fonoloji na Grama Igbo. Ibadan: University Press Pic. Fadipe, N.A. (1970). The Sociology of the Yoruba. Ibadan: Ibadan University Press. Finnegan, R. (1970). Oral Literature in Africa. Nairobi: Oxford University Press. Green, M.M. (1964). Igbo Village Affairs. London: Frank Cass and Company. 204 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afiwe Awqu Owe Ti 6 Mq Igbeyawo Laarin Yoriiba ati Igbo Q Johnson, S. (1921). The History of the Yorubas. Lagos: C.S.S. Klein, William W, Bhomberg, Graig, L ati Hubbard, Robert, (1993). Introdcution to Biblical Interpretation. United States of America: Word Inc. Magaji, S.V. (1996). “Varieties in Christian Preaching with Special Reference to Baptist Preachers in Northern Nigeria”. Unpublished M.Th. Thesis, Ogbomoso: Nigerian Baptist Theological Seminary. Majasan, J.A. (1969). “Yoruba Education, Its Principles, Practice and Relevance to Current Educational Development” Unpublished Ph.D. Thesis, University of Ibadan. Mieder, W. (1989). “Different Strokes for Different Folks” in W. Mieder (ed.) American Proverbs: A Study of Texts and Contexts. New York: Peter Lang Publishing Inc. o.i. 317-332. Nwala, T.U. (1985). Igbo Philosophy. Ikeja: Literamed Publications (Nigeria). Ogunjinmi, B. ati Na’Allah, Abdul-Rasheed (1991). Introduction to African Oral Literature. Ilorin: University of Ilorin Press. Okeke, A.N. (1982). “Traditional Education in Igboland” Ninu Ogbalu, E.N. (olotuu). Igbo Language and Culture”. Vol. 2, Ibadan: University Press Limited. 205 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY n Yorubd: Journal of the Yoruba Studies Association ofN igeria (Vol. 7 No. 3) |0 Olowookere, T. ati Adewole, F. (1998). “Yoruba Dialects” Ninu Ogunremi D. ati Adediran, B. (olotuu) Culture and Society in Yorubaland. Ibadan: Rex Charles and Connel Publications, o.i. 188-194. Oginni, A. (1981). “Ayewo Litireso Yoruba”. Ilesa. Ogbalu, F.C. (1974). School Certificate/G.C.E. Igbo. Nairobi: Thomas Nelson and Sons. Olatunji, O.O. (1984). Features of Yoruba Oral Poetry. Ibadan: Universtiy Press Limited. Omolewa, M. (1986). Certificate History of Nigeria. England: Longman Group Ltd. Osoba, G.A. (2005). “Words of Elders, Words of Wisdom: A Thematic and Stylistic Analysis of some Yoruba Proverbs”. Ninu Proverbium Yearbook of International Proverb Scholarship. 22. The University of Vermont, o.i. 273-287. Ramm, B. (1970). Protestant Biblical Interpretation. Grand Rapids: Baker Book House. Riccoeur, Paul (1991). From Text to Action: Essays in Hermeneutics II. Evanstion: Northwestern University Press. Sheba, J.O. (2005). “Ethnic Stereotyping in Yoruba Proberbs” ninu International Journal of African and African American Studies 1(2). January o.i. 9-19. 206 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY Afiwe Awpn Owe Ti 6 Jp Mp Igbeyawd Laarin Yoruba ali Igbo Sheba J.O. (2006a). “Iwulo Owe fun Itosona awon Omode ni Ile-Eko: ipajuba” Ninu Yoruba: Journal of Yoruba Studies Association ofN igeria 3(2) January, o.i. 62-70. Sheba J.O. (2006b) Yoruba Proverbs with Feminine Lexis. Ibadan: Spectrum Books. Yankah, Kwesi (2000). “Proverb Speaking as a Creative Process: The Akan of Ghana” ninu De Proverbio 6(2) (http.www.deproverbio.com). Yusuf, Y.K. (1996). “A Speech Act Study of English and Yoruba Proverbs about Women”. Ph.D. Dissertation, Department of English, University of Lagos, Lagos. 207 UNIVERSITY OF IBADAN LIBRARY